Sve je više dokaza da ono što jedemo ne utječe samo na tjelesnu težinu i metaboličko zdravlje, već i na dugoročno zdravlje mozga. Novo veliko prospektivno istraživanje provedeno na više od 158.000 sudionika iz UK Biobank baze podataka dodatno je učvrstilo povezanost između visokog unosa šećera i povećanog rizika razvoja demencije.
Što je pokazalo istraživanje?
Znanstvenici su pratili 158.408 odraslih osoba tijekom gotovo deset godina kako bi istražili povezanost prehrambenih navika i razvoja demencije. Tijekom praćenja zabilježen je značajno veći rizik razvoja demencije kod osoba s najvišim unosom šećera u odnosu na one s najnižim unosom. Posebno su slobodni i dodani šećeri pokazali nepovoljne povezanosti s kognitivnim zdravljem.
Istraživanje je također ukazalo na važnost vrste konzumiranog šećera. Među različitim oblicima šećera, fruktoza i saharoza pokazale su posebno izraženu povezanost s povećanim rizikom razvoja demencije. Ovi nalazi upućuju na mogućnost da nisu svi izvori šećera jednako važni kada je riječ o zdravlju mozga.
Kako šećer može utjecati na mozak?
Iako studija nije istraživala izravne biološke mehanizme, postoje brojne hipoteze koje povezuju kronično visok unos šećera s promjenama u mozgu.
Pretjerana konzumacija šećera povezana je s:
- inzulinskom rezistencijom
- kroničnom upalom niskog stupnja
- oksidativnim stresom
- poremećajem funkcije krvnih žila
- promjenama crijevne mikrobiote
Svi navedeni procesi u literaturi se povezuju s ubrzanim starenjem mozga i većim rizikom neurodegenerativnih bolesti. Nije slučajno da se Alzheimerova bolest ponekad opisuje kao „metabolički poremećaj mozga“, iako je taj izraz više pojednostavljena metafora nego službena dijagnoza.
Uloga genetike
Posebno zanimljiv dio istraživanja odnosio se na genetiku. Autori su pokazali da genetska predispozicija može utjecati na to koliko je pojedinac osjetljiv na negativne učinke visokog unosa šećera. Drugim riječima, isti prehrambeni obrazac ne mora imati jednak učinak kod svih osoba.
To dodatno potvrđuje da će buduće preventivne strategije vjerojatno biti sve više usmjerene prema personaliziranoj prehrani koja uzima u obzir i genetske čimbenike.
Što možemo naučiti iz ovih rezultata?
Važno je naglasiti da se radi o opservacijskom istraživanju. Takve studije mogu pokazati povezanost, ali ne mogu dokazati da je šećer izravni uzrok demencije. Moguće je da osobe s visokim unosom šećera imaju i druge čimbenike rizika koji djelomično doprinose rezultatima.
Ipak, nalazi se uklapaju u sve veći broj istraživanja koja sugeriraju da prehrambeni obrasci bogati dodanim šećerima nisu povoljni za dugoročno zdravlje mozga.
Zaključak
Mozak je organ koji tijekom cijelog života ovisi o kvalitetnoj opskrbi energijom i zdravom metaboličkom okruženju. Novo istraživanje iz UK Biobanka pokazuje da dugotrajno visok unos šećera može biti povezan s povećanim rizikom razvoja demencije u kasnijoj dobi. Iako nisu potrebne radikalne zabrane, smanjenje unosa dodanih šećera i veći naglasak na cjelovitim namirnicama predstavljaju razumnu strategiju za očuvanje zdravlja mozga tijekom starenja.
Izvori
- Dietary sugar intake, genetic susceptibility, and risk of dementia: A prospective cohort study, The Journal of Prevention of Alzheimer’s Disease (2025), DOI: 10.1016/j.tjpad.2025.100312. 1
- Association of sugar intake with incident dementia in the UK Biobank: a prospective cohort study, The Journal of Prevention of Alzheimer’s Disease (2025). 2
