Kada pomislimo na umjetnost, najčešće ju povezujemo s estetikom, emocijama ili osobnim izražavanjem. No posljednjih desetljeća neuroznanost otkriva da umjetnost ima mnogo dublju ulogu – ona doslovno mijenja mozak. Crtanje, slikanje, glazba, ples, pisanje i druge kreativne aktivnosti ne djeluju samo na naše raspoloženje, već potiču procese neuroplastičnosti, jedne od najvažnijih sposobnosti ljudskog mozga.
Što je neuroplastičnost?
Neuroplastičnost je sposobnost mozga da se mijenja, prilagođava i stvara nove neuronske veze kao odgovor na iskustva, učenje ili ozljedu. Nekada se vjerovalo da je razvoj mozga završen u odrasloj dobi, no danas znamo da je mozak dinamičan organ koji se mijenja tijekom cijelog života.
Svaki put kada učimo novu vještinu, vježbamo instrument ili pokušavamo nacrtati nešto novo, aktiviramo kompleksne moždane mreže. Ponavljanjem tih aktivnosti neuronske veze postaju snažnije i učinkovitije. Upravo je to temelj neuroplastičnosti.
Zašto je umjetnost jedinstvena?
Za razliku od mnogih svakodnevnih aktivnosti, umjetnost istodobno uključuje različite dijelove mozga. Tijekom stvaranja ili doživljavanja umjetnosti aktiviraju se područja odgovorna za:
- pažnju i koncentraciju,
- motoričku koordinaciju,
- vidnu i slušnu obradu,
- emocije,
- pamćenje,
- kreativno razmišljanje i donošenje odluka.
Primjerice, sviranje glazbenog instrumenta zahtijeva sinkronizirani rad osjetila, pokreta, memorije i emocija. Takva „višedimenzionalna aktivacija“ predstavlja snažan poticaj za razvoj novih neuronskih mreža.
Zbog toga mnogi neuroznanstvenici umjetnost opisuju kao svojevrsnu teretanu za mozak.
Umjetnost u rehabilitaciji mozga
Jedno od najzanimljivijih područja primjene umjetnosti nalazi se u neurorehabilitaciji. Nakon moždanog udara, traumatske ozljede mozga ili neuroloških bolesti, mozak pokušava pronaći nove puteve kako bi nadoknadio izgubljene funkcije.
Kreativne aktivnosti mogu biti vrijedan alat u tom procesu.
Glazbena terapija pokazala je obećavajuće rezultate kod osoba koje nakon moždanog udara imaju poteškoće govora ili pokreta. Ritmički obrasci mogu pomoći ponovnom učenju pokreta i poboljšanju koordinacije.
Likovna terapija omogućava izražavanje emocija i komunikaciju kada su verbalne sposobnosti ograničene. Istodobno potiče finu motoriku, pažnju i prostornu percepciju.
Ples i pokret koriste se u rehabilitaciji osoba s Parkinsonovom bolesti, gdje mogu pridonijeti boljoj ravnoteži, koordinaciji i samopouzdanju.
Važno je naglasiti da umjetnost nije zamjena za medicinsku terapiju, ali može biti snažan dodatak rehabilitacijskim programima jer potiče aktivno sudjelovanje, motivaciju i emocionalnu povezanost s procesom oporavka.
Umjetnost i emocionalno zdravlje
Utjecaj umjetnosti ne završava na neurološkoj rehabilitaciji. Kreativno izražavanje smanjuje razinu stresa i pomaže mozgu u regulaciji emocija. Tijekom umjetničkih aktivnosti često dolazi do stanja duboke usredotočenosti, poznatog kao „flow“, koje je povezano s osjećajem zadovoljstva i psihološke dobrobiti.
Osim toga, umjetnost potiče znatiželju, maštu i fleksibilnost razmišljanja – osobine koje su važne za zdravo starenje mozga. Redovito uključivanje u kreativne aktivnosti može pridonijeti održavanju kognitivnih funkcija i kvaliteti života u svim životnim dobima.
Više od hobija
Umjetnost nije luksuz rezerviran za profesionalne umjetnike. Ona predstavlja moćan alat za razvoj i očuvanje funkcije mozga. Svaki potez kistom, glazbena nota ili plesni korak istodobno su i vježba za neuronske mreže koje nas čine onime što jesmo.
Kako sve bolje razumijemo neuroplastičnost, postaje jasno da umjetnost nije samo oblik izražavanja, nego i jedan od najprirodnijih načina na koje mozak uči, prilagođava se i oporavlja. U tom smislu, kreativnost nije suprotnost znanosti – ona je jedan od njezinih najzanimljivijih saveznika.
Izvori:
- Kleim JA, Jones TA. Principles of Experience-Dependent Neural Plasticity: Implications for Rehabilitation After Brain Damage. Journal of Speech, Language, and Hearing Research (2008).
- Zatorre RJ, Chen JL, Penhune VB. When the Brain Plays Music: Auditory–Motor Interactions in Music Perception and Production. Nature Reviews Neuroscience (2007).
- Bolwerk A. i sur. How Art Changes Your Brain: Differential Effects of Visual Art Production and Cognitive Art Evaluation on Functional Brain Connectivity. PLOS ONE (2014).
