Zrak koji dišemo hrani i mozak
Dok o zagađenju zraka najčešće govorimo kroz bolesti pluća i srca, sve više istraživanja pokazuje da je mozak jednako osjetljiv na kvalitetu zraka koji udišemo. Ono što je nekad bila tema ekologa i pulmologa, danas postaje i važno pitanje neuroznanosti.
Čisti zrak nije samo pitanje ugode ili očuvanja okoliša. On je jedan od temeljnih preduvjeta za zdravo funkcioniranje mozga tijekom cijelog života.
Kako zagađeni zrak dolazi do mozga?
Zrak koji udišemo sadrži različite čestice i plinove. Posebnu pozornost znanstvenici posvećuju sitnim lebdećim česticama poznatim kao PM2.5. One su toliko male da mogu dospjeti duboko u pluća, a dio njih može prijeći u krvotok i potaknuti upalne procese koji utječu i na mozak.
Sve je više dokaza da dugotrajna izloženost zagađenom zraku može biti povezana sa slabijim kognitivnim sposobnostima, sporijim procesiranjem informacija te povećanim rizikom od neurodegenerativnih bolesti u kasnijoj životnoj dobi. Istraživanja također ukazuju na povezanost između onečišćenog zraka i većeg rizika za razvoj problema s pamćenjem, pažnjom te određenih poremećaja raspoloženja. 1
Posebno su osjetljive skupine djeca, čiji se mozak još razvija, te starije osobe kod kojih prirodni procesi starenja mogu dodatno povećati ranjivost živčanog sustava. Svjetska zdravstvena organizacija navodi da zagađenje zraka može nepovoljno utjecati na razvoj dječjeg mozga te je povezano s povećanim rizikom za demenciju, anksioznost i depresiju. 3
Što znači živjeti uz čist zrak?
Dobra vijest je da korist od čišćeg zraka nije apstraktna. Ona se može odraziti na svakodnevno funkcioniranje.
Mozak troši oko 20 posto energije koju tijelo koristi u mirovanju, a za svoj rad neprestano treba kisik. Kada je zrak čišći, organizam je manje izložen štetnim tvarima koje izazivaju upalu i oksidativni stres. Upravo se ti procesi smatraju važnim mehanizmima koji mogu oštećivati živčane stanice tijekom vremena. 1
Studije sugeriraju da ljudi koji žive u područjima s boljom kvalitetom zraka imaju bolje rezultate na testovima pamćenja, pažnje i brzine razmišljanja. Zanimljivo je da su neka novija istraživanja pokazala kako čak i relativno niske razine zagađenja mogu biti povezane s mjerljivim razlikama u moždanim funkcijama. 5
Investicija u budućnost mozga
Kada govorimo o zdravlju mozga, često ističemo tjelesnu aktivnost, kvalitetan san i pravilnu prehranu. Međutim, zrak je zajednički čimbenik koji ne možemo jednostavno isključiti iz svakodnevice. Dišemo ga tisuće puta dnevno.
Zato su politike koje smanjuju prometne emisije, povećavaju zelene površine i unapređuju kvalitetu zraka mnogo više od ekoloških inicijativa. One predstavljaju ulaganje u kognitivni potencijal društva, zdrav razvoj djece i očuvanje mentalnih sposobnosti u starijoj dobi.
Čisti zrak možda ne primjećujemo kada ga imamo, ali njegov učinak na mozak vjerojatno je mnogo veći nego što smo donedavno mislili. Briga o kvaliteti zraka stoga nije samo briga o okolišu – ona je briga o našem razmišljanju, učenju, pamćenju i ukupnoj kvaliteti života.
Izvori:
- Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) – Air pollution damages young brains
- The Lancet Planetary Health – Long-term air pollution exposure and incident dementia: a systematic review and meta-analysis
- Frontiers in Neuroscience – Air Pollution and Neurological Diseases: Current State Highlights
