Desetljećima su istraživanja Alzheimerove bolesti bila usmjerena prvenstveno na amiloidne plakove i tau proteine. No novo istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta Purdue i Cleveland Clinica sugerira da bi jedan dodatni mehanizam mogao imati ključnu ulogu u napredovanju bolesti – poremećen metabolizam masnoća u mikrogliji, imunološkim stanicama mozga. 1
Kada zaštitnici mozga postanu preopterećeni
Mikroglija predstavlja prvu liniju obrane središnjeg živčanog sustava. Njezina je zadaća uklanjanje oštećenih stanica, upalnih čimbenika i nakupina proteina poput amiloida beta.
Nova studija objavljena u časopisu Immunity pokazala je da izlaganje amiloidu beta potiče nakupljanje lipidnih kapljica unutar mikroglije. Kako se količina tih masnih nakupina povećava, mikroglija postupno gubi svoju sposobnost uklanjanja amiloidnih naslaga iz mozga. Drugim riječima, stanice koje bi trebale „čistiti“ mozak postaju funkcionalno oslabljene upravo zbog vlastitog nakupljenog masnog sadržaja. 1
Uloga enzima DGAT2
Istraživači su identificirali enzim DGAT2 (diacilglicerol O-aciltransferaza 2) kao ključnog sudionika ovog procesa. DGAT2 pretvara slobodne masne kiseline u trigliceride, koji se zatim pohranjuju u lipidnim kapljicama.
Analize ljudskog moždanog tkiva i životinjskih modela Alzheimerove bolesti pokazale su povećanu prisutnost DGAT2 u mikrogliji smještenoj uz amiloidne plakove. Istodobno je u tim stanicama zabilježeno pojačano nakupljanje lipidnih kapljica i smanjena sposobnost fagocitoze – procesa kojim mikroglija uklanja amiloid beta. 2
Novi terapijski smjer
Jedan od najzanimljivijih nalaza studije jest da farmakološko ciljanje DGAT2 može preokrenuti dio ovih promjena. U životinjskim modelima inhibicija ili poticanje razgradnje DGAT2 smanjila je nakupljanje lipida u mikrogliji, poboljšala uklanjanje amiloida beta te dovela do smanjenja broja plakova i pokazatelja neuronskog oštećenja. 2
Ovi rezultati upućuju na mogućnost razvoja terapija koje neće biti usmjerene isključivo na uklanjanje amiloidnih plakova, nego i na obnavljanje normalne funkcije mikroglije kroz regulaciju staničnog metabolizma.
Zašto je ovo važno?
Alzheimerova bolest sve se više promatra kao poremećaj cijelog moždanog sustava, a ne samo posljedica nakupljanja jednog proteina. Otkriće da poremećeni metabolizam masnoća može izravno oslabiti imunološke stanice mozga dodatno proširuje naše razumijevanje bolesti.
Važno je naglasiti da se radi o pretkliničkim rezultatima te da su potrebna daljnja istraživanja kako bi se potvrdilo može li se isti terapijski pristup uspješno primijeniti kod ljudi. Ipak, studija otvara potpuno novi istraživački pravac u kojem masnoće više nisu pasivni promatrači, već aktivni sudionici neurodegenerativnog procesa. 1
Zaključak
Novo istraživanje pokazuje da mikroglija kod Alzheimerove bolesti može postati „zarobljena“ vlastitim masnoćama, gubeći sposobnost uklanjanja amiloidnih naslaga. Enzim DGAT2 pritom se nameće kao potencijalna terapijska meta. Ako buduća istraživanja potvrde ove rezultate, ciljanje lipidnog metabolizma moglo bi postati važan dodatak postojećim strategijama liječenja Alzheimerove bolesti.
Izvori:
- Amyloid-β induces lipid droplet-mediated microglial dysfunction via the enzyme DGAT2 in Alzheimer’s disease, Immunity (2025). DOI: 10.1016/j.immuni.2025.04.029. 1
- PubMed zapis studije: PubMed sažetak istraživanja
