Može li svakodnevno slušanje omiljene glazbe pomoći očuvanju kognitivnih funkcija u starijoj dobi? Novo longitudinalno istraživanje na više od 10.800 osoba starijih od 70 godina sugerira da bi odgovor mogao biti potvrdan.
Rezultati pokazuju da su osobe koje redovito slušaju glazbu imale značajno niži rizik razvoja demencije i blažeg kognitivnog oštećenja u usporedbi s onima koji glazbu slušaju rijetko ili povremeno. Iako takva istraživanja ne mogu dokazati uzročno-posljedičnu vezu, otkrivaju zanimljivu povezanost između glazbene aktivnosti i zdravlja mozga.
Što je pokazalo istraživanje?
Analiza podataka prikupljenih kroz dugogodišnje praćenje starijih odraslih osoba pokazala je da je svakodnevno slušanje glazbe povezano s približno 39 % manjim rizikom razvoja demencije te 17 % manjim rizikom razvoja blažeg kognitivnog oštećenja.
Dodatno, osobe koje su aktivno sudjelovale u glazbi – primjerice sviranjem instrumenta ili pjevanjem – ostvarivale su bolje rezultate na testovima općeg kognitivnog funkcioniranja i epizodnog pamćenja, vrste pamćenja koja nam omogućuje prisjećanje svakodnevnih događaja, razgovora i osobnih iskustava.
Zašto glazba djeluje na mozak?
Slušanje glazbe daleko je složeniji proces nego što se na prvi pogled čini. Dok slušamo melodiju, istodobno se aktiviraju područja mozga uključena u:
- pažnju
- pamćenje
- obradu emocija
- jezik
- motoričku koordinaciju
- predviđanje i prepoznavanje obrazaca
Aktivno bavljenje glazbom dodatno povećava zahtjeve za mozgom. Sviranje instrumenta ili pjevanje traži koordinaciju više osjetilnih i motoričkih sustava, kontinuirano učenje i održavanje koncentracije, što predstavlja snažan poticaj neuroplastičnosti.
Kognitivna rezerva – „pričuvna mreža“ mozga
Jedan od mogućih razloga zaštitnog učinka glazbe jest njezin doprinos stvaranju kognitivne rezerve. Tim pojmom neuroznanstvenici opisuju sposobnost mozga da se učinkovitije nosi s dobnim promjenama ili patološkim procesima.
Osobe koje tijekom života redovito sudjeluju u intelektualno, društveno i kreativno zahtjevnim aktivnostima često razvijaju otpornije neuralne mreže. Glazba se savršeno uklapa u takve aktivnosti jer istodobno uključuje emocije, pažnju, pamćenje i učenje.
Jednostavna navika s velikim potencijalom
Važno je naglasiti da glazba nije lijek za demenciju niti može jamčiti njezinu prevenciju. Međutim, riječ je o sigurnoj, dostupnoj i ugodnoj aktivnosti koja može biti dio zdravog životnog stila usmjerenog na očuvanje moždanih funkcija.
Za mnoge starije osobe upravo glazba predstavlja rijedak oblik aktivnosti koji ostaje dostupan čak i kada druge kognitivne ili fizičke sposobnosti počnu slabjeti.
Zaključak
Sve više znanstvenih dokaza upućuje na to da glazba nije samo izvor zadovoljstva nego i važan oblik mentalne stimulacije. Redovito slušanje omiljene glazbe, pjevanje ili sviranje instrumenta mogu pridonijeti održavanju aktivnog mozga i jačanju kognitivne rezerve tijekom starenja.
Možda najjednostavnija preporuka glasi: uključite glazbu u svakodnevicu. Za mozak, to bi mogla biti jedna od najugodnijih investicija u budućnost.
Izvori:
- Jaffa E. i sur. What Is the Association Between Music-Related Leisure Activities and Dementia Risk? A Cohort Study, International Journal of Geriatric Psychiatry (2025). Sažetak rezultata objavljen od Monash University.
- Harvard Health Publishing (2026): Musical engagement may help lower dementia risk.
https://www.health.harvard.edu/mind-and-mood/musical-engagement-may-help-lower-dementia-risk
